Dok posjećujete Izrael, ne možete propustiti Jerusalim na svom putu. To je najveći grad u Izraelu i njegov nezvanični glavni grad. Nezvanično, jer prema većini zemalja svijeta tu činjenicu ne priznaju. Dugi niz godina postoji spor oko Jerusalima između Jevreja i Arapa koji žive na ovim prostorima. To ne znači da je posjećivanje i istraživanje ovog grada na neki poseban način teško. Danas se "borba" za Jerusalim više odvija u kancelarijama političara nego na ulicama ovog istorijskog grada. Jedno od najvažnijih mjesta u Jerusalimu je Zapadni zid.

1. Zid plača je najvažnije i ujedno najsvetije mesto za sledbenike judaizma.

2. Prema enciklopediji, sveto mjesto je mjesto koje sljedbenici date religije smatraju svetim jer je posvećeno prisustvom božanskog bića. Ovo je glavni, ali ne i jedini razlog za takvo imenovanje. A u slučaju Jerusalima, planina Moira i Zid plača koji se tamo nalaze se smatraju takvim mjestom.

3. Planina Moira je mjesto u istočnom Jerusalimu koje se smatra najvećim svetim područjem na svijetu. Zanimljiva je činjenica da su sakralni objekti koji se nalaze na ovom brdu jedan od najvažnijih za dvije izuzetno različite religije, muslimansku i judaističku. Muslimani ovdje imaju svoju Dome of the Rock i džamiju Al-Aqsa, dok Jevreji imaju svoj Zapadni zid.

4. Prema judaizmu, početak svijeta nastao je na brdu Moira. Prema Talmudu, svijet je stvoren od stijene na kojoj je tada izgrađen hram.

5. Prvi hram je sagrađen na brdu Moira u 10. veku pre nove ere, a srušili su ga Babilonci 586. pre nove ere.

6. Drugi hram je sagrađen na mjestu Prvog hrama. Ovaj posao je izvršio perzijski kralj Kir II Veliki u godinama 537-516 prije nove ere. Drugi hram je opstao do 70. godine nove ere, kada ga je razorila rimska vojska. Istorija Drugog hrama je i dalje veoma tajanstvena, i malo se toga zna o njoj osim onoga što je poznato u Novom zavetu.

7. O svetosti ovog mesta prema judaističkoj religiji svedoči prisustvo Boga na ovom mestu u nematerijalističkom obliku.

8. Jevreji su puni vere da će se Treći hram u bliskoj budućnosti podići na njihovom svetom mestu, nastavljajući obožavanje svetog mesta.

9. Zid plača, takođe poznat kao Zapadni zid, je deo zida čije je poreklo još uvek neistraženo i postoji nekoliko oprečnih teorija o njegovom nastanku.

10. Zapadni zid je dugačak 57 metara, ukupna visina uključujući i dio ispod nivoa zemlje je 32 metra, a nadzemni dio je 19 metara. Zid se sastoji od 45 redova kamena, 28 ispod zemlje i 17 iznad zemlje.

11. Zapadni zid je podijeljen na dva dijela. 48 metara zida je mjesto molitve za muškarce, a 12 metara za žene. Žene ispred Zida plača ne mogu se moliti i ponašati kao muškarci i to je usko povezano sa judaističkom religijom. Kršenje pravila je kažnjivo čak iu nekim slučajevima policijskim pritvorom.

12. Zid plača je mjesto brojnih hodočašća Jevreja iz cijelog svijeta. Za ovo mesto je veoma karakteristično da u pukotinama zida ostavljaju beleške sa pisanim molbama Bogu.

Kategorija: